Fonološka svesnost -preduslov za usvajanje čitanja
Veliki broj autora smatra da je fonološka svesnost veoma važna za usvajanjeveština pisanja i čitanja , jer je potrebno da dete prethodno osvesti jezik kojim govori, a posredstvom kratkoročnog auditivnog pamćenja da osvesti i da nisu sve reči iste, iste dužine, i da ne zvuče isto.
Razvoj fonološke svesti počinje ukazivanjem na veće jedinice (slogovi, rima), a kasnije se ide i ka manjim – fonemama(De Cara &Goswami, 2003). Da bi dete moglo da nauči da čita, treba da zna da razlikuje glasove-foneme unutar jedne reči, tj. mora imati razvijen fonematski sluh.
Fonematski sluh odnosi se na prepoznavanje glasova (fonema) u rečima. Dete treba da je u stanju da odredi prvi, srednji i zadnji glas u odredjenoj reči. Pored toga, mora imati razvijenu glasovnu analizu i sintezu, tj. treba da je u stanju da rastavi reč na glasove (SAT=S-A-T), odnosno da ih sastavi u celinu.
Zašto je važno da dete ispravno izgovara i razlikuje sve glasove?
Pravilan izgovor glasova je od velikog značaja za razvoj fonematskog sluha. Ako dete ne izgovara pravilno odredjene glasove, verovatno će tu grešku praviti i prilikom pisanja tih glasova u rečima (umesto „koza“ pisaće „kosa“).
Važno je znati da je fonemska svesnost, koja se definiše kao sposobnost slušanja, razlikovanja i manipulisanja pojedinačnim glasovima (fonemima), u uzročnoj vezi sa uspehom u čitanju i razumevanju pročitanog teksta. Deca koja imaju poteškoća pri usvajanju čitanja imaju poteškoće i u fonemskoj svesnosti.
Kako razvijati fonematski sluh?
Vežbe za razvijanje svesti o glasovima izvode se postupno. U početku ne očekujemo da dete odmah zna da prepozna glas na početku, sredini ili na kraju reči , već ga pitamo, na primer : „Da li u reči AVION čuješ glas „A“?, dok glas „A“ izgovaramo naglašeno i produženo.
U sledećoj vežbi pitamo dete: “Kojim glasom počinje reč MIŠ?”, naglašavajući i produžavajući pritom glas MMM… (MMMIŠ).
Obično nakon što deca osveste prvi glas u rečima, nakon određenog vremena naučiće da raspoznaju i poslednji glas u rečima. Proces prepoznavanja prvog glasa u rečima obično počinje na uzrastu oko 5 i 5 i po godina. Kod neke dece i kasnije.
Izmedju pete i šeste godine deca su u stanju da dele reči na slogove, zatim i na foneme, da izgovaraju prve foneme u rečima, izbroje foneme u kraćim rečima, upare reči koje se rimuju. Izmedju šeste i sedme godine deca umeju da prebroje foneme u dužim rečima, i da izgovaraju reči izostavljajući odredjeni glas na početku ili na kraju neke reči, spajaju foneme u reči (Snow, Burns & Griffi, 1998).
Kako možete pomoći detetu?
Dete će još u ranom uzrastu imati svest o tome da je jedna reč kratka (PAS), a druga duga (PARKIRALIŠTE).
-Razgovarajte sa detetom o tome, zadajte mu primere tog tipa, pitajte ga koja reč je kraća, a koja duža. Na taj način već u ranom periodu podstičete razvoj fonematskog sluha. Izgovarajte reči polako i naglašavajte ih.
– Prepoznavanje, a kasnije i slaganje rime vrlo je bitno u razvijanju fonematskog sluha. Igrajte se ritmičkih igara i slažite rime, na primer, roda-voda, bos-nos, vuk-luk, moj-noj. Između 3. i 4. godine dete će početi da prepoznaje rimu, a između 4. i 5. godine samo će je samostalno stvarati. Rima podstiče želju za aktivnom komunikacijom i razvija komunikativne veštine.
-Čitajte decikratke pesmice, nabrajalice, pitalice, priče.
Neke od vežbi koje mogu biti od koristi su i :
- izdvajanje prvog glasa iz rečima;
- izdvajanje poslednjegglasa u rečima;
- pronalaženje reči u grupi reči koja se od ostalih razlikuje po početnoj ili po poslednjoj fonemi;
- deljenje jedne reči na foneme i na slogove;
- spajanje fonema i slogova u cele reči;
- prepoznavanje rime (traženje reči koje se rimuju);
- prebrojavanje slogova u rečima;
- odvajanje slogovau rečima;
- nabrajanje reči koje počinju istim glasom („Na slovo na slovo“);
- manipulisanje glasovima u vidu premeštanja, izostavljanja i zamene glasova u rečima.
Odredjena deca spontano razviju fonematski sluh , jer imaju urođeni potencijal za verbalno izražavanje. Dete na uzrastu od 6 godina trebalo bi da ima razvijen fonematski sluh. To znači da bi na tom uzrastu u reči „LUK“ trebalo da zna odredi da je glas „L“ na prvom mestu u reči, bez pomoći. Ukoliko dete to još nije razvilo, radite dodatno sa njim.
Blagovremena stimulacija dečijih sposobnosti u mnogome utiče na razvoj različitih veština, koje su u direktnoj vezi sa kasnijim postignućima u školi, kao i celokupnim razvojem detetove ličnosti.